Udruga obrtnika i poduzetnika Donja Dubrava u suradnji s Općinom Donja Dubrava organizirala je u subotu 10.svibnja skup imena Si čižmari pod svojom zastavom. Inicijatori okupljana su bili živući postolari predvođeni Antunom  Benkom. - Nam dobravskim čižmarom (šujstrom) veljka je čast što je sačuvana zastava Dobravskoga čižmarskoga ceha iz polovice 18. stoljeća i koja je danas stara oko 250 godina. Zahvaljujući entuzijastima ona je,  znatno oštećena, obnovljena u izvornom obliku čemu zasluge pripadaju mjesnom krojaču Stjepanu Lisjaku i akademskom slikaru  Franji Mustaču - Medarovu iz Svete Marije te Marijani Štefić - rekao nam je inicijator i sam zaslužan što je zastava ugledala svjetlo dana, dodajući kako je želja čovjeka koji je sačuvao zastavu kroz turbolentna vremena da zauvijek ostane anoniman.
Toga predvečerja su se u dvorani Informativnog centra skupili su se  svi živući čižmari Dobrave, kojima je zdravlje to dopuštalo, a došlo je njih  devet. Uvodno ih je pozdravila Marijana Štefić, predsjednica Udruge obrtnika i poduzetnika Općine Donja Dubrava. Uz njih tu su bili župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik Županijske  obrtničke komore Slavko Faltak, općinski čelnici naše Općine predvođeni načelnikom Draženom Miserom, Mirjana Ribić, ravnateljica dobravske osnovne škole, Ivan Kušter, čovjek koji je  mnoge generacije postolara kao predavač u varaždinskoj srednjoj školi te Antun Kalšan i njegov sin Velimir, predstavnici priločkih čižmara.
 - Drago mi je što smo se okupili na jednom povijesnom skupu jer su se zadnji puta ovako okupljeni dobravski šujstri slikali 1953. ljeta i evo nakon 61 godine ponovno smo se skupili oni koji smo preostali. V Dobravi nas je sega skupa 11, dva nisu mogla doći iz zdravstvenih razloga i evo pred vama je jedna lepa „mlada ekipa“ gdje sam ja najmlajši sa 68 let-dodao je inicijator skupa Antun Benko.
Dojmu skupa pridonijeli su mjesni osnovci Filip Mirić, Dominik Horvat i Filip Bogomolec koji su uz pomoć inicijatora ovog okupljanja izveli scenski prikaz postolarskog zanata nekada vrativši nas prikazom negdašnjeg vešteta (radionice) 80 godina unatrag glumeći „inaše“ i kalfu.Uvježbala ih je Renata Miser prema tekstu Antuna Benka.  
- Još prije nego je carica Marija Terezija donijela Uredbu o osnivanju cehova, u Donjoj Dubravi je bilo toliko čižmara da su nakon donošenja Uredbe mogli osnovati svoj ceh Dobravski čižmarski ceh - rekao je prof. dr. Dragutin Feletar, suradnik u HAZU i naglasio kako je upravo taj ceh bio jedan od najjačih u mjestu i radio je po svojim pravilima koja su datirala od sredine 18.st. Cehovi su ukinuti u 19.stoljeću kada su oformljene obrtničke komore pa su je u ovom kraju djelovala komora za Donju Dubravu i Kotoribu. - Da bi ukazao na brojnost obućara spomenut ću 1927. godinu kada su u obućarskoj komori djelovala 34 registrirana obućara, a  bilo je i onih koji su radili na crno - rekao je dr. Feletar iznijevši podatke kako je interes za obućarski rad bio u uzlaznoj putanji pa je tako spomenuo 1960. godinu kada ih je u Donjoj Dubravi bilo čak 72. - Bilo je domaćinstava gdje ih se je i nekoliko članova bavilo tim zanatom. Oni su pisali povijest dobravskog zanatstva i trebao bi nam jedan čitavi semestar da sve to izučimo – zaključio je i izrazio ponos na sve koji su izrasli na šujsterskom zanatu, a među njih je svrstao i sebe. Uputio je čestitke onima koji su cehovsku zastavu obnovili kao jamstvo daljnjeg opstanka i ostanka ovog zanata za daljnja pokoljenja.
- Mi u Međimurju imamo tradiciju obrtništva s kojom se moramo dičiti, pogotovo vi u Donjoj Dubravi pa vam predlažem da u skorijoj budućnosti, kao što je to predložio dr. Feletar, pokušate otvoriti muzej obrtništva u turističke svrhe-rekao je župan Posavec. I općinski načelnik je pohvalio ovu inicijativu čižmara, dok je Slavko Faltak sa žaljenjem istaknuo propadanje broja obrta u Međimurju, ali i Međimurje koje po obrtništvo može i mora mnogima u Hrvatskoj ostati i postati uzorom.
90-godišnji umirovljeni  postolar Blaž Brljak s nevjerojatnom je preciznošću pričao o godinama svojeg naukovanja pa do vremena kada je postao majstor u zanatu kojem je dao više od 70 godina života. Ostali šusjtri su manje pričali, no sve  su se njihove riječi svelo na jedno, da se je naporno radilo, dan i noć, a za njih često puta nije bilo ni petka ni svetka. Na kraju, čižmari i ostali sudionici ovjekovječili su ovaj povijesni skup fotografiranjem pod zastavom Dobravskoga čižmarskoga ceha. Za sjećanje na ovaj skup svaki sudionik dobio na poklon dobravski suvenir – Čižmu s trdom sarom.
Moderator ovoga skupa bio je Anđelko Lisjak, prof.