|
Potražite nas na interaktivnoj mapi!
|
|
|
|
| STRATEGIJA RAZVOJA DONJE DUBRAVE |
|
3.4.2008.
Kao što smo jučer objavili na sastanku koordinacije predsjednika političkih stranaka kao baza za razgovor oko Strategije razvoja prihvaćen je prijedlog HNS-a, koji će se dopuniti primjedbama ostalih stranaka. Spomenutu strategiju možete pročitati u nastavku…
OSNOVNE INFORMACIJE
Općina Donja Dubrava samostalno je naselje i Općina kao administrativna cjelina, koja se prostire na površini od 19,16 km/2 (što je 2,63 % od ukupnog prostora Županije), sa 2.274 stanovnika (što je 1,92 % od ukupnog broja stanovnika Županije) koji stanuju u 753 domaćinstava. Općina bilježi negativnu stopu nataliteta tj. mortalitet (1971. ima 2980 stanovnika, 1981. ima 2719, a 1991. ima 2536 stanovnika) ili prema najnovijem popisu stanovništva 2001. g. proizlazi da se broj stanovnika u Općini smanjio od 1991. godine za 10,33%, tj. za 262 stanovnika.
Ukupan broj aktivnih domaćinstava je 753, a ukupan broj jedinica stambenog prostora je 826, dakle 73 slobodne tj. nenastanjene.
Mjesto je smješteno u kutu međimurskog trokuta na samoj rijeci Dravi, blizu ušća Mure, na granici triju hrvatskih Županija i to Međimurske, Koprivničko-križevačke i Varaždinske, te na granici dviju mađarskih Županija Zale i Somogy.
POVIJESNE ZNAČAJKE
Donja Dubrava svoj naziv dobiva po gustoj šumi dombri, dobravi, kakva je postojala ovdje uz sastajalište dviju rijeka. Naravno, prošlost i razvoj Dobrave, kakav je tradicionalan naziv, blisko su vezani uz rijeku Dravu. Spomenimo mlinare, ribare, šajkaše (trgovce vodenim putovima), zlatare (zlato se tu ispiralo već u 15. st.) te posebno izdvojimo fljojsare, ljude koji su vodom dopremali trupce (vezane kao malu splav). Drvo se prerađivalo u Donjoj Dubravi ili je putovalo vodom do Osijeka, kolima do Kotoribe, pa vlakom u Mađarsku.
Geografski položaj mjesta uvjetovao je svekoliki gospodarski razvoj. Za razvoj je posebno zaslužna tvrtka Ujlaki-Hirschler, utemeljena još 1828. godine. Koncem 19. st. u Donjoj Dubravi postoje ambulanta, ljekarna, kasino, niz cehovskih udruženja - još 1950. g. u mjestu je radilo 60 obrtnika obućara. Pored gospodarstva, obitelj Hirschler ostavila je za sobom i izgrađeno središte trgovišta u klasicističkom stilu: zgrada stare škole, palača Zalan, zgrada današnje ambulante, te raskošan perivoj. Donja Dubrava je do danas očuvala obilježja trgovišta svojom vanjskom arhitektonskom slikom.
CILJEVI I USMJERENJA
Razuman i logičan cilj svakog Dobravčana trebao bi biti očuvanje svog ognjišta novim naraštajima. Dakle, u najmanju ruku zadržati postojeće stanovništvo te nastojati raznim mjerama privući novo stanovništvo. Ili po domaće rečeno kćeri i sinovi da nam ne idu za snahe i zetove van Dobrave, već da ih dovode u našu Donju Dubravu. No da li je to realno i moguće? Smatram da je moguće iz razloga što naša Donja Dubrava ima ogromne predispozicije za kvalitetan razvoj i uz optimalizaciju korištenja svih raspoloživih resursa uspjeh nam je zagarantiran.
Ako naznačimo da su pretpostavke za ostanak u Donjoj Dubravi osiguravanje kvalitetne zdravstvene i stomatološke usluge, predškolskog i školskog odgoja, vjerskih potreba, uslužnih potreba kao što su apoteka, veterinarska stanica, banka, pošta, benzinska pumpa, radionice, servisi, stanica za tehnički pregled vozila, trgovine, ugostiteljski objekti, i slično, uz naglasak da su najvažnije dvije potrebe, a to je mogućnost dobivanja radnog mjesta i sigurnost prebivališta, onda se zaključuje da već puno toga imamo, ali i da još puno toga možemo napraviti.Dakle, o radnim mjestima odlučujemo mi sami i zato gospodarskom razvoju dajemo apsolutnu prednost.
GOSPODARSKI RAZVOJ
Za potrebe gospodarskog razvoja predlažemo žurno dovršenje Zone male privrede 3 i to kroz sljedeće faze:
1. žurno završiti sa izradom Detaljnog plana uređenja Zone male privrede 3 te pristupiti hitnoj izgradnji ukupne infrastrukture, u kojoj će se nalaziti 3 odvojene cjeline i to;
1.1. prva cjelina u nastavku zapadne strane ulice 3. Travnja iza obiteljskih građevinskih parcela do plinske stanice. Zatražiti da se zemljište što prije bespovratno dodjeli od Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Općini, osigurati komunalne priključke uz pogodnost korištenja električne energije iz vlastite transformatorske stanice,
1.2. druga cjelina u nastavku zapadne strane ulice 3. Travnja iza odvodnog kanala Dubrava 2 prema Kotoribi, sukladno Planu prostornog uređenja otkupom zemljišta od privatnih osoba i formiranjem građevinskih čestica. Izvesti novu mrežu komunalnih instalacija, uz korištenje dijela struje iz postojeće transformatorske stanice. Ove parcele smo već otkupili kako bi do jeseni mogli zainteresiranim prodati gradilišta,
1.3. treća cjelina u nastavku istočne strane ulice 3. Travnja iza Zone male privrede
2. Zemljište smo za dodjelu zatražili od Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Predlažemo i mogućnost otkupa zemljišta od istog Ureda po realnim cijenama.
Uz Zonu nova radna mjesta možemo otvoriti i novim djelatnostima kao što je otvaranje šljunčare, od čega se dobiva i trajna naknada u općinski proračun za eksploataciju mineralnih sirovina. Rečeni projekt ulazi u izmjene i dopune Plana prostornog uređenja Općine, a nakon toga državne institucije pokreću raspisivanje natječaja za dobivanjem koncesije.
POLJOPRIVREDNI RAZVOJ
za potrebe poljoprivrednog razvoja predlažemo osigurati mogućnost okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta kroz provedbu Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države sljedećim mjerama:
1. sa Državnom geodetskom upravom dogovoriti provedbu geodetskih izmjera ili komasacije svih površina na prostoru Općine, a nedefinirane površine iz «Zamjembenih» ugovora riješiti usklađivanjem stanja gruntovnice i katastra, za što osigurati sredstva na sljedeći način;
1.1. prodajom zemljišta od po 20 ha godišnje u dogovoru sa tvrtkom Agromeđimurje d.d.,
1.2. prodajom 40 ha zemljišta na području «Pažuta» i «Senjara» ostalih od naših mještana kao višak predanog i dobivenog zemljišta po zamjembenim ugovorima na području k.o. Legrad, a prema Programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH,
1.3. naknadom tvrtke Agromeđimurje d.d. za otkup zemljišta u gruntovnom vlasništvu mještana na polju zvanom «Pijavišće» sada na korištenju rečene tvrtke,
1.4. uz pomoć državnih tvrtki - HE Dubrava, Hrvatske šume, Hrvatske i Međimurske vode, te individualnih poljoprivrednika i mještana.Prostornim planom potrebno je utvrditi lokaciju za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, te utvrditi načine za poticanje ekološke proizvodnje.
Nastavno na poljoprivredni razvoj omogućiti i razvoj stočarstva te peradarstva.
Vratiti kvalitetu poljoprivrednog zemljišta izgubljenu padom podzemnih voda, izgradnjom sustava navodnjavanja sredstvima Vlade kao naknadu za štetne posljedice rada HE Dubrava.
TURISTIČKI RAZVOJ
Turistički razvoj omogućiti kao paralelnu prateću djelatnost gospodarskom razvoju, dakle istovremeno i paralelno razvijati turizam temeljem prirodnih uvjeta našeg okruženja uz rijeke Dravu i Muru. Za turistički razvoj koristiti minimalna sredstva Općine potrebna samo za izradu projektnih dokumentacija.
Osnova turističkog razvoja je mogućnost upoznavanja umjetnih građevina i stvaranja na rijeci Dravi i prirodnih krajolika u nastavku toka rijeke Drave kroz formiranje pješačko – biciklističke staze pod nazivom od mosta do broda ili od Mure do Drave. Na tom potezu bi se prikazali stari zanati kao mlinari, splavari (fljojsari) ispirači zlata, užari, kovači, ali i prirodne ljepote kao što su revitalizirano jezero na «Doljnjem» polju, ornitološki rezervat, šumarci i polja, povijesne značajnosti kao stara Rimska cesta, prikaz fenomena rijeke Drave od 1710. godine kad je Legrad odvojen od Međimurja, dolazak do Novog Zrina, obilazak Spomen izletišta prvom poginulom branitelju u Međimurskoj županiji Prederagu Jurčecu, te obilazak konjičke farme.
Povratkom «Hirschlerove» građevine, sadašnje ambulante, u vlasništvo D. Dubrave i prenamjenom iste u Euroregijski informativno povijesni centar, osigurava se međunarodno upoznavanje ovog prostora.
Unutar Donje Dubrave formirati kratku turističku stazu od centra tj. zgrade «Hirschler», Doma kulture Zalan, do starinjskog grunta, kovačnice, lokaliteta na kojima će se prikazati ekološka proizvodnja, stočna farma, te interesantnosti na rijeci Dravi.
Rečeno realizirati uz pomoć Muzeja Međimurja, postavljanjem mlina i fljojsa na Dravu uz pomoć Turističke zajednice i Ministarstva turizma. Također investicije za turistički razvoj koristiti kroz sredstva održavanja sustava HEP-a ili hrvatskih voda. Iskopom šljunka na određenom području može se formirati područje turističke namjene kao što je to već na Toto-moru, ili slično.
RAZVOJ MJESTA
Razvoj mjesta realizirati kroz pripremu i realizaciju izgradnje kanalizacije. Kroz izgradnju kanalizacije urediti sve lokalne – mjesne ulice, nogostupe i sustave za odvodnju oborinskih voda. Pitanje kanalizacije riješiti maksimalnim korištenjem sredstava iz pred-pristupnih fondova.
U centru mjesta, na prostoru sadašnje stare škole pristupiti izgradnji poslovnog centra sa stanovima. Investiciju realizirati otkupom određenih prostora od strane zainteresiranih privatnih osoba, otkupom prostora Međimurske županije za Dom zdravlja, te izgradnja stanova modelom poticane stanogradnje.
U centru mjesta, također koristeći sredstva EU, obnoviti park na primjeren način da se uklapa u novoizgrađeni poslovni centar.
Komasacijom u mjestu riješiti spornost svih građevinskih čestica neusklađenih sa stvarnim stanjem.
Očuvanjem povijesnih vrijednosti kao što su građevine Dom kulture «Zalan», građevina «Hirschler», građevina bivšeg «Trgocentra», te očuvanjem svih kapelica i križeva zadržati povijesnu profinjenost Donje Dubrave.
ZAKLJUČAK
Strategijom razvoja Donje Dubrave stvaraju se polazišta kojima sve političke opcije, koje žele, mogu sudjelovati u razvoju i stvaranju boljitka sebi i naraštajima koji dolaze.
Strategijom razvoja utvrđuje se optimalizacija svih materijalnih resursa koje naša Donja Dubrava ima, ne ulazeći u najvažniji dio, a to je ljudski faktor, koji također imamo....
|
|
|
|
|
|
|
Nedjelja
13.10.2013.
7.30 za + Čižmešija Ceciliju god., Tomu i + rod. 10.30 ŽUPNA
|
|
|
|
|
|
